
Ako se ikada opet sretnemo nemoj prijeći na moju stranu ulice
nemoj mi pružiti ruku jer od tvog dodira mogla bi se slomiti
kao lutka od porculana
Ako se ikada opet sretnemo nemoj ni pogledati na moju stranu
bojim se da bi se u tvojim očima mogla ne ugledati
Pusti me da mislim da sam ti sve
Pusti me da živim u svom svijetu u kojem cvjetaju makovi
crveni poput ljubavi
Pusti me da se nadam i da čekam jer bez toga bi me moglo ne biti
Nemoj se iznenaditi ako ti jednoga dana poštar na vrata donese
kutiju crvenih makova
u njih sam stavila sve što ti se nikada nisam usudila reći
nisam bila dovoljno hrabra
ili jesam
sad ionako nije važno
Kad otvoriš kutiju nemoj suzu pustiti
od nje će makovi uvenuti gorka je i slana
Ako se ikada ponovno sretnemo
nemoj mi ime izustiti od zvuka tvoga glasa mogla bi mi suza poteći
mogla bi isplakati sve želje i snove
sve čežnje i nadanja
u njoj bi polja makova mogla nestati
a onda ti ne bi imala što pokloniti
i ne bi imala od čega živjeti
Ako se ikada ponovno sretnemo
mogla bi se prepustiti
Vivien Lee
Pingback: ZAŠTO TRAŽITI KRUHA PREKO POGAČE | Price iz života
Pingback: NOĆAS.. | Price iz života